Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u Hercegovini. Nalazi se 3 kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Stolac – Čapljina, na lokalitetu Vidovo polje, na domak sela Paprati. Nekropola spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. Karakteristike koje ističu njenu vrijednost su: brojnost primjeraka, raznovrsnost i zastupljenost svih osnovnih oblika, relativno visoka umjetnička kvaliteta izrade, bogatstvo plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju povijesne ličnosti te sama njena dostupnost i smještaj.

Opširnije

Daorson (grč.ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke Neretve. Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, blizu Stoca u Hercegovini. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana »kiklopskim« zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj).

Opširnije...

Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u mjestu Boljuni 12 kilometara jugozapadno od Stoca. Na nekropoli je očuvano 269 stećaka, i to u dvije skupine. Prema oblicima najviše je sanduka - 176, potom ploča - 76, pa sljemenjaka -12 i 3 križa. Od ukupnog broja ukrašena su 92 stećka (34 %).I dok se nekropola Radimlja ističe bogatstvom, raznovrsnošću i visokom kvaliteteom izrade reljefnih motiva, nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa - 19 (7 %), što je po broju natpisa na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini. Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakterističan za cijelu Hercegovinu,a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd.

Opširnije...

Paleolitsko nalazište Badanj je smješteno niže sela Borojevića kod Stoca. Nalazi se oko 6 km zračne linije zapadno od Stoca. Potkapina se nalazi u stijeni, 45 m iznad rijeke Bregave. Kanjon rijeke Bregave je na tom dijelu dug 18 km i oko 100 m dubok u eocenskom vapnencu, između Vidova polja i Neretve. Usjek je u vrijeme Rimljana korišten kao važna prometnica između Narone i Dilunta (Vid-Stolac). Arheološkim putem je ovo nalazište datirano u kasni period mlađeg paleolita - kasnog epigravettiena, tj. 13000 do 12000 godina p.n.e. Nalazište je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.

Opširnije...

Stari grad Križevac smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja obrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova. U XVII. stoljeću grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Stari grad je smješten na kupastom krečnjačkom brdu, čija zapadna padina prema Zagradu nosi naziv Šetnica, sjeverna prema današnjem središtu grada naziva se Carinska strana, a istočna padina prema Uzinovićima nosi naziv Križevac.

Opširnije...